Veliki tjedan

Svaki dan Velikog tjedna, koji je o bogoslužju prožet uspomenom na Muku Isusa Krista, kao podsjetnik na ono što se prije dvije tisuće godina događala od trenutka slavodobitnog ulaska Isusa u Jeruzalem do raspeća na Veliki petak i uskrsnuća treći dan od raspeća bogoslužja su u crkvama prožeta uspomenom na Spasiteljevu Muku.

Veliki Tjedan – što znači za nas kršćane?

Veliki tjedan u narodu je oduvijek bio tjedan tijekom kojeg se pripremalo za Uskrs. Proljeće, godišnje doba kada se priroda budi, vrijeme je kada muškarci bijele voćke oko kuće, uglavnom pripremaju kuću i gospodarske zgrade, uljepšavaju ih, dok žene pospremaju, barem je tako bilo u starija vremena, sve to podsjeća da je najveći kršćanski blagdan blizu. Uskrs je zapravo proljeće, vrijeme kad se priroda budi, oživljava i buja, dakle, Uskrs predstavlja život, buđenje i novi, bolji, početak, što vidimo svakodnevno u ovo doba godine promatrajući prirodu.

Uskrs je najveća svetkovina kršćana. Još davno prije nego su počeli obilježavanje Božića, kršćani su smatrali Uskrs pravim središtem svoje vjere koji ih je trajno podsjećao na spasonosni događaj ljudske povijesti – uskrsnuće Sina Božjega Isusa Krista.

Zbog toga proslava Uskrsa seže u same početke kršćanstva, a Sveto Trodnevlje – Veliki Četvrtak, Veliki Petak i Velika Subota – vežu se uz isto vrijeme. Pojam Velikog Tjedna povijesno je zabilježen redovito u liturgiji već u četvrtom stoljeću.

Stari običaji Svetog Trodnevlja

Grci, s čijeg se govornog područja širilo evanđelje na Zapad i Istok, već u to rano doba spominju Veliki Tjedan kao ‘sveti tjedan Pashe’, a osobito ga se svečano svetkovalo u Jeruzalemu. Prvi kršćani su često postili kroz cijeli Veliki Tjedan bi se pripravili na Noć nad Noćima, kako su je nazivali – Vazmenu noć prije Uskrsa.

Danas se ponovno među kršćanima budi razumijevanje za značenje Velikog Tjedna, pa tako i kod nas u Hrvatskoj. Mnogi kršćani stoga imaju potrebu da se čitav Veliki Tjedan pripremaju za proslavu Uskrsa. Oni osjećaju da se u tom tjednu slavi prava tajna kršćanske vjere, tajna da je Krist pobijedio smrt i time darivao čovjeku udio u svom slavnom uskrsnuću.

Simbolika Velikog Tjedna

Cvjetnica koja je prošla označila je slavni Kristov ulazak u Jeruzalem, a svećenik je nosio crvenu haljinu, a ne ljubičastu kao u ostale dane Korizme. Ta haljina je znak nadolazeće mučeničke smrti Isusa Krista i Velikog Tjedna pred nama.

Blagoslovljene maslinove grančice podsjećale su na slavni mesijanski ulazak Isusa u Jeruzalem, a čitanje Muke po Mateju nagovijestilo je događanja Velikog Tjedna.

Tekstovi koji se čitaju u ponedjeljak, utorak i srijedu Velikog Tjedna vrhunac su priprave za Sveto Trodnevlje. Čitaju se Evanđelja koja govore o pripravi i uroti koja se spremala Isusu, o posjetu Isusa šest dana prije Pashe Mariji, Marti i Lazaru kojeg bijaše uskrsnuo od mrtvih kao sliku svojeg skorog slavnog uskrsnuća. Posebno se nagoviješta Judina izdaja koja vrhunac dostiže u Veliku Srijedu čitanjem teksta o Judinoj izdaji. Zato je od prvih vremena svaka srijeda bila spomen na Judinu izdaju, a obilježavala se posebnim postom i molitvom, te svjesnošću kako svaki čovjek ima udjela u sramotnoj smrti i izdaji Isusa Krista.