sv. Pio V., papa (30. travnja)

Rođen je u Boschiju (kod Aleksandrije), u Italiji, 1504. Na krstu je dobio ime Antun Ghislieri, a kad je 1520. stupio u Red braće propovjednika, dobio je ime Mihael. Pošto je postao svećenikom (1528.) i postigao diplomu lektora, predavao je svetu teologiju i više puta vršio službu priora. Odlikovao se čestitim vladanjem i strogošću života.

Pavao IV. ga je imenovao općim povjerenikom Svete inkvizicije 1551., a onda biskupom Nepija i Sutrija 1556.; zatim kardinalom 1557. Konačno mu je Pio IV. povjerio biskupiju Mondovì u Pijemontu (1560.). Kad je god. 1566., uz potporu sv. Karla Boromejskog, bio podignut na najvišu pastirsku službu, primivši ime Pio, sav se predao spasenju duša i obnovi Crkve. Odvažno je branio katoličku vjeru protiv novatora, brinuo se za njezino širenje te proveo u život odredbe Tridenskog sabora.

Postupno je iz temelja obnovio Rimsku kuriju, objelodanio Rimski katekizam (1566.), pobrinuo se za solidni odgoj i obrazovanje klera uvevši u sjemeništa proučavanje Sume teologije sv. Tome Akvinskog; njega je – proširivši dotadašnju upotrebu toga naslova – proglasio petim učiteljem Latinske Crkve nazvavši ga “Anđeoskim naučiteljem” (1567.). Uspješno je promicao jedinstvo i obnovu bogoslužja te ih utvrdio izdanjem Brevijara (1568.) i Rimskog misala (1570.). Istaknuo je jedinstvo dogmatske predaje Istočne i Latinske Crkve časteći istim liturgijskim naslovima četiri veća naučitelja jedne i druge Crkve. Svim se snagama i sredstvima suprotstavio protivnicima vjere.

U vezi s time treba spomenuti vojni pohod protiv turskog brodovlja koji je on pripravio. Pobjedu što su je kršćanski vladari izvojevali kod Lepanta 7. listopada 1571. pripisao je zagovoru Gospe od Krunice te je ustanovio i blagdan njoj na čast (1572.). Preminuo je blago u Rimu 1. svibnja 1572., a Klement X. uvrstio ga je 1. svibnja 1672. među blaženike. Konačno ga je Klement XI. dana 22. svibnja 1712. upisao u popis svetaca. Njegovi se tjelesni ostaci štuju u Rimu, u bazilici Sv. Marije Velike.

Izvor: http://www.dominikanci.hr/sveti-pio-v.-papa.html