sv. Ćiril i Metod (5. srpnja)
Sveta braća propovjednici su kršćanstva koji su zajedno postavili temelje slavenske pismenosti sastavljanjem glagoljskog pisma i prevođenjem crkvenih knjiga. Rim ih je proglasio svetima, što je prihvatila i Istočna crkva.
Sveta braća rođena su u Solunu, Metod vjerojatno 812. godine, a Konstantin 826. ili 827. godine. O Metodovoj se mladosti zna vrlo malo, ne zna se ni njegovo krsno ime (Metod mu je redovničko), ali se pretpostavlja da se zvao Mihael. Kao mladić postao je carskim namjesnikom u pokrajini uz rijeku Strumu na tadašnjoj bizantsko-bugarskoj granici. Konstantin mu je mlađi brat kojeg su rano pozvali na školovanje u Carigrad. Nudilli su mu da postane arhivar i knjižničar u biblioteci Svete Sofije, ali je on to odbio i otišao u samostan.
Zbog svoje učenosti dobio je i naziv Filozof. Pri zaređenju je uzeo ime Ćiril i kasnije sudjelovao u različitim diplomatskim poslovima – imao je važnu ulogu u završnoj fazi borbe oko ikona, išao je na teološku misiju Saracenima, zatim u diplomatsko-vjersku misiju Hazarima na Krim, a kasnije i na put k Slavenima. Metod se u to vrijeme nalazio u samostanu na Olimpu, gdje su se braća nakon Ćirilove misije sa Saracenima susrela i više se nisu rastala do Ćirilove smrti.
Već početkom 863. godine braća se nalaze u Moravskoj i tu borave 40 mjeseci po nalogu cara Mihajla, koji je na molbu moravskog kneza Rastislava zadužio braću da šire kršćansku vjeru na slavenskom jeziku. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremila, Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo – glagoljicu, kasnije vjerojatno i ćirilicu – i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna koji su od djetinstva dobro znali preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.
869. godine braća su otišla u Rim tražiti od pape Hadrijana II. odobrenje za svoj rad. Postigli su velik uspjeh, Papa je njihov rad odobrio i posvetio slavenske knjige. Konstantin je 14. veljače iste godine preminuo u Rimu, moleći brata da nastavi rad među Slavenima. Sahranjen je u crkvi Svetog Klementa. Metod se vratio u Panoniju krajem 869. ili početkom 870. godine gdje je zajedno sa svojim učenicima marljivo prepisivao knjige i radio s narodom. Ubrzo su ga njemački svećenici napali kao heretika. Nakon tri godine zatočeništva, na zahtjev pape Ivana VIII. Metod je ponovno pušten na slobodu i djeluje u Panoniji. Pri kraju života vratio se u Moravsku i pojačao svoj književni rad. Umro je 6. travnja 885. godine.
Konstantin i Metod učinili su mnogo za Slavene, stvorili su im pismo, napisali prve knjige na slavenskom jeziku i uveli taj jezik u svakodnevnu uporabu, prije svega u crkvu. I njihovi su učenici širili taj općeslavenski književni jezik, zvan starocrkvenoslavenski. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga Ćiril i Metod su udarili temelje slavenskoj pismenosti.
Zaštitnici su mnogih zemalja: Makedonije, Bugarske, Češke, Slovačke… Papa Ivan Pavao II. 1980. godine proglasio ih je suzaštitnicima Europe, uz njenog glavnog zaštitnika svetog Benedikta, a njihov spomendan u Katoličkoj se crkvi slavi 5. srpnja.
Izvor: http://www.zupa-mertojak.info/hr/duhovnost/sveci/123-sveti-iril-i-metod