Sv. Brigita, zaštitnica Europe
Sveta Brigita rođena je u Švedskoj, u Finstandu kod Upsale oko 1302. godine, kao kćer imućne obitelji. Kao desetogodišnjakinja prisustvovala je jednoj propovijedi o muci Isusovoj koja ju je silno zaintrigirala i pod čijim dojmom je ostala do kraja života.
Prvu noć nakon te propovijedi ukazao joj se Isus na križu i uputio ju je na trajno i duboko razmatranje svoje muke. Sveta Brigita se tomu odazvala, a naročito kada joj je godinu dana poslije preminula majka. Od tada je živjela kod svoje tete, odvojena od obitelji što joj je bilo jako teško. U teškim trenucima sve više se sjedinjavala s našim Spasiteljem.
Po očevoj volji udala se jako mlada, kada joj je bilo tek četrnaest godina. Udajom je postala uzorna i požrtvovana supruga i majka osmero djece. Živjela je na velikom i bogatom imanju s brojnom služinčadi, ali kako bi se što više sjedinila s Kristom činila je velike pokore. Često je postila, a u korizmi strogo, vršila je brojna djela milosrđa za bolesne i siromašne, za patnike i pale djevojke.
Nakon suprugove smrti, sveta Brigita je sve više postajala dio javnog života Crkve i Europe u ono vrijeme. Postala je časna sestra i osnovala red sestara brigitinki. Pošla je i na hodočašće u Svetu zemlju gdje se zadržala četiri i pol mjeseci. Kada je jednom prilikom bila u blizini Getsemanija na grobu Majke Božje, primila je objave o Marijinom životu i slavnom uznesenju na nebo. Druge manje objave primila je u dvorani Posljednje večere, na Maslinskoj gori i na Jordanu.
U Svetoj zemlji, sveta Brigita doživjela je veliku radost kao majka jer su franjevci samostana na brdu Sionu njezina sina Birgera posvetili za viteza Svetoga groba. Sveta Brigita se smatra jednom od najglasovitijih srednjovjekovnih hodočasnika Svete zemlje. Osim toga poznata je i po svojim spisima koji su sabrani u jedan svezak i nose naslov Objave. Objave svete Brigite brojni stručnjaci smatraju posebnim jer su pisane slikovitim stilom na latinskom jeziku. U Objavama dolaze do izražajnosti misli i o Božjem gospodstvu, njegovom milosrđu i pravednosti. Objave sadrže srednjovjekovne pobožnosti, a posebno one prema Isusovom čovještvu i Majci Božjoj, u njima sveta Brigita veliča Marijino bezgrješno začeće.
U prisutnosti svoje kćeri Katarine i svoga ispovjednika sveta Brigita je preminula na današnji dan 1373. godine u Rimu. Njezini posmrtni ostaci preneseni su u Švedsku i pohranjeni u crkvi u Vadsteni. Molitve svete Brigite jako podsjećaju na Križni put. Ana Katarina Zrinski, sestra Frana Krste Frankopana i supruga Petra Zrinskog u 17. stoljeću prvi put je objavila te molitve na hrvatskom jeziku, a one postoje još od 14.stoljeća. Od tada su se proširile po čitavoj Hrvatskoj, mnogi su ih molili, mole ili će ih moliti.
Nastale su tako, da je sv. Brigita željela znati broj udaraca što ih je Isus primio u svojoj Muci. Jednog joj se dana On ukaza i reče: Ja sam primio na svom Tijelu 5480 udaraca. Ako ih hoćeš častiti kakvom pobožnošću, onda moli petnaest puta Oče naš… i petnaest puta Zdravo Marijo… s ovim molitvama (što ih ju je On sam naučio) za vrijeme cijele godine. Kada se ta godina završi, onda će time biti pozdravljena svaka moja Rana.
Gospodin je dodao da će svaki koji bude molio te molitve godinu dana osloboditi petnaest duša svoje loze iz čistilišta, petnaest pravednika te iste loze bit će utvrđeno i sačuvano u milosti i obratit će se petnaest grešnika te iste loze.
Osoba, koja bude molila te molitve, imat će prve stupnjeve savršenstva. Petnaest dana prije njezine smrti dat ću joj svoje Predragocjeno Tijelo da po njemu bude oslobođena od vječne gladi; dat ću joj piti svoju Predragocjenu Krv da ne bude vječno žeđala. Petnaest dana prije svoje smrti, ona će se s gorčinom pokajati za sve svoje grijehe koje će potpuno spoznati. Pred nju ću staviti znak svoga jakog pobjedničkog Križa da joj bude u pomoći i za obranu protiv zasjeda njezinih neprijatelja.
Prije njezine smrti doći ću sa svojom predragom i ljubljenom Majkom i dobrohotno ću primiti njezinu dušu i voditi je u vječnu radost i ondje ću joj dati poseban gutljaj s izvora moga Božanstva, čega neću dati drugima, koji ne mole tih mojih molitava.
Valja znati da će i onome koji bi trideset godina živio u smrtnom grijehu, a koji bi pobožno molio ili odlučio moliti te molitve, Gospodin oprostiti sve njegove grijehe, obraniti ga od nagle smrti, osloboditi njegovu dušu od vječnih muka, a dobit će sve ono što bude molio od Boga i od Presvete Djevice. Ako je uvijek živio po svojoj volji, a imao bi sutra umrijeti, njegov će se život produžiti. Tko moli te molitve dobiva svaki puta djelomičan oprost i bit će mu osigurano da bude primljen i pridružen najvišem zboru anđela, a tko ih bude naučio drugoga moliti, njegova radost i zasluga neće nikada nestati, nego će biti stalna i trajat će uvijek.
Ondje gdje se mole ili se budu molile te molitve GOSPODIN JE PRISUTAN sa svojom milošću. Sve su te povlastice obećane sv. Brigiti s jednog raspela našega Raspetoga Gospodina uz uvjet da ona moli te molitve svaki dan, a te su povlastice obećane i svima onima koji ih budu pobožno molili godinu dana. To se raspelo još i danas časti u crkvi sv. Pavla u Rimu.
Roditelji i učitelji, koji nauče djecu da ih mole, najmanje jednu godinu, osigurat će im time da ona bude sačuvana od svake teške nesreće koja bi im mogla prouzročiti da izgube koje od svojih pet osjetila, ma kako dugo živjeli, a i druge povlastice. Kada se utvrdi da se te povlastice ostvaruju bez ikakve iznimke, svi će bez sumnje htjeti osigurati ih i za sebe.“ ( Petnaest molitava Svete Brigite)
Papa Pio IX. poznavao je te molitve s njihovim predgovorom. On ih je odobrio 31. svibnja 1862. i priznao ih istinitima i korisnima za duše. Ta je odluka Pija IX. potvrđena time što su se ta obećanja ostvarila na svim osobama koje su molile te molitve, a i po mnogim nadnaravnim činjenicama kojima je Gospodin htio pokazati da one doista dolaze od Njega.
Izvor: duhos.com