Sv. Bonaventura, biskup i crkveni naučitelj

Wilhelm Schamoni u jednoj od svojih hagiografskih knjiga okupio je 94 portreta Božjih. ugodnika. Medu njima se nalazi i slika blaženoga Bonaventure, koji se rodio 4. siječnja 1651. u Potenzi, u južnoj Italiji. Sliku je naslikao neki majstor odmah nakon njegove smrti, koja se zbila na današnji dan god. 1711. u Ravellu kod Amaltija. Ta je slika vjeran odraz blaženikove ličnosti, po njoj znamo kako je izgledao. Carlo Antonio po krštenju proveo je prvih 15 godina života u nevinosti, u vjerskom žaru, čuvajući čistoću srca, koja se tako jasno odražavala i u sjaju njegovih očiju i u crtama njegova lica. Na blagdan Sv. Franje Asiškoga god. 1666. odjenuo je redovničko odijelo franjevca konventualca u Nocera dei Pagani, uzevši ime Bonaventura i postavši vrijedan duhovni sin asiškoga Siromaška.

Schamoni o njemu piše: “Kako god je u ljudskoj znanosti Bonaventura mogao tako malo učiniti, tako je bio savršen u znanosti svetaca i njegova posvemašnja povezanost s Bogom dovodila ga je i u teškim pitanjima do pravog i sigurnog suda, tako da su i profesori teologije rado s njim razgovarali. Zbog toga mu bi dopušteno da bude zaređen za svećenika te postane pravi čovjek puka, apostol područja oko Amalfija. Za očuvanje čistoće on je uvijek preporučivao tri zdravomarije na čast prečiste Djevice. Posjedovao je vatreni temperament pustinjaka. No on ga je ukrotio. Bonaventura je štovao Majku Božju naročito kao Bezgrješnu i često je izricao želju da bi morao doći ipak jedan drugi Duns Scot, koji bi isto tako njemu najdražu istinu snažno dalje razradio. Kad je u susjednom mjestu izbila pošast, odmah je pohitio dvoriti bolesnike. Blaženi Bonaventura imao je odbojnost prema visokim službama i položajima. Unatoč tome, bio je u listopadu 1703. imenovan učiteljem novaka u Nocera dei Pagani. Tu je odgovornu službu obavljao četiri godine te savjesno odgajao redovnički podmladak. Kasnije je bio premješten u samostan Ravello, gdje je preuzeo duhovno vodstvo samostana sv. Klare i sv. Katalda. Tamo je i umro s Marijinim imenom na usnama. Prije nego su ga sahranili tijelo je u crkvi sv. Franje, u svečanoj su ga procesiji pronijeli mjesnim ulicama. Pobožni ga je narod slavio kao pravog sveca.

Papa Pio VI. naredio je 29. lipnja 1775 objavljivanje dekreta o Bonaventurinoj beatifikaciji, a sam je osobno 26. studenoga u bazilici sv. Petra predsjedao svečanosti beatifikacije.

Izvor: www.dekanat.losinj.hr