Listopadske pobožnosti
Počeo je mjesec listopad, a s njim i listopadske marijanske pobožnosti. Njihov neizostavan dio su litanije Blažene Djevice Marije, poznate kao Lauretanske litanije.
Litanije su dobro poznati i cijenjeni oblik molitve, koja se upotrebljava u javnim liturgijskim slavljima i u privatnoj pobožnosti. Mole se za svakodnevne potrebe ili u posebno teškim situacijama. Model za ovakvu formu molitve pronalazimo u poznatom psalmu, Psalmu 136: «Hvalite Gospodina jer je dobar:
Vječna je ljubav njegova!
Hvalite Boga nad Bogovima:
Vječna je ljubav njegova!
Hvalite Gospodara nad Gospodarima:
Vječna je ljubav njegova!»
Do kraja teksta Psalma 136 nakon svakoga novog stiha ponavlja se rečenica «Vječna je ljubav njegova!» upravo kao što se u litanijama nakon svakog zaziva ponavlja određena molitva. Sličnu formu pronalazimo u trećem poglavlju Knjige proroka Daniela gdje se ponavlja rečenica «Hvalite i uzvisujte ga dovijeka!» (Dn 3, 57-87):
«Sva djela Gospodnja, blagoslivljajte Gospoda,
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
Anđeli Gospodnji, blagoslivljajte Gospoda,
Hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
Nebesa, blagoslivljajte Gospoda,
Hvalite i uzvisujte ga dovijeka!»
Izvori
Litanije Blažene Djevice Marije odobrio je 1587. papa Siksto V. Još su poznate pod nazivom Litanije iz Loreta, odnosno lauretanske litanije, zato što je prvo poznato mjesto porijekla ove molitve talijanski grad Loreto, točnije svetište Majke Božje Loretske, jedno od najviše čašćenih marijanskih svetišta svijeta. Poznato je da je papa Ivan XXIII. prije početka Drugoga vatikanskog sabora pohodio Loretsko svetište da bi isprosio blagoslov za rad Koncila. U tom velikom svetištu litanije Blažene Djevice Marije molile su se već od 1558. godine, a najstarija talijanski primjerak Lauretanskih litanija datira iz 1576. godine.
U Rimu je Lauretanske litanije u Bazilici svete Marije Velike uveo kardinal Francesco Toledo 1597. godine, a papa Pavao V. je 1613. odredio trebaju ujutro i navečer pjevati u crkvama, a osobito subotom te na marijanske blagdane. Tako su litanije Blažene Djevice Marije vrlo brzo postale molitvena tradicija u Rimu. Dominikanci su na Skupštini svoga reda u Bologni 1615. odlučili da se u svim dominikanskim samostanima svijeta subotom nakon molitve Časoslova recitiraju litanije.
Pjevanje litanija
U hrvatskom narodu postoji lijepa tradicija pjevanja litanija nakon molitve krunice, osobito u mjesecu svibnju i mjesecu listopadu. Pjevane litanije slijede jednostavnu melodiju koja se lako pamti samim time što se zazivi ponavljaju jedan za drugim na isti način. Moguće je Lauretanske litanije izvesti svečanom melodijom ili meditativnim gregorijanskim koralom, a u oba slučaja glazbenom podlogom postiže se dublje uranjanje u otajstva koja zazivima izgovaramo. Litanije su izvrstan način za upoznavanje života i nebeske uzvišenosti Blažene Djevice Marije nad svako stvorenje, ali su i vrlo zanimljiv i originalan način obraćanja Mariji za pomoć u raznovrsnim potrebama.
Poznato je da je veliki Wolfgang Amadeus Mozart uglazbio lauretanske litanije. Pretpostavlja se da je kao nadbiskupov skladatelj jedne litanije skladao za svibanjske pobožnosti u katedrali i one su kratko djelo, a druge, dovršene u Salzburgu 1774. gotovo su duplo duljeg trajanja, instrumentalno bogatije i s više orkestralnih dijelova.
Izvor: www.apostolatmolitve.org