Sv. Ivan Pavao II., papa

Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te proglasio 22. listopada njegovim blagdanom, datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu svetu Misu kao papa. Ivan Pavao II. jedan je od velikih državnika 20.stoljeća i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja. Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima; prvi papa ne-Talijen nakon više stoljeća; prvi papa iz jednoga slavenskoga naroda. Također, osobna toplina, neposrednost i prirodna karizma Ivana Pavla II. izuzetno su snažno djelovali preko suvremenih elektronskih medija (poglavito TV), šireći njegovu poruku i u najzabitnijim dijelovima svijeta. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država i proputovao 1,2 milijuna kilometara, te obišao zemaljsku kuglu oko 30 puta.

Tri puta je posjetio Hrvatsku; prvi puta Zagreb (1994.), četiri godine kasnije (1998.) ponovno je u Hrvatskoj – ovaj puta u Mariji Bistrici i Splitu. Pet godina kasnije (2003.) iznova je u dragoj mu Hrvatskoj, ovaj puta je obišao Rijeku, Dubrovnik, Osijek, Đakovo i Zadar. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike, i Južne Amerike. Papa se tijekom cijelog pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda, na svoju državu, samostalnost i suverenost.Osmislio je sintagmu “Kultura života” na svom putovanju u SAD 1993. godine. Pri tome je izjavio: “Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti.”

Promicao je međureligijski dijalog i mir, te se zalagao za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicama. Prvi je papa, koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je, te izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motuprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca. To je više od svih papa prije njega zajedno, koji su proglasili ukupno 302 sveca. Među svetima su i Hrvati, Leopold Bogdan Mandić i Marko Križevčanin, a među blaženima Alojzije Stepinac, Ivan Merz i Marija Petković. Među poznatijima koji su proglašeni svetima i blaženima su bl. Majka Terezija iz Calcutte, sv. Josemaría Escrivá, bl. Martin Slomšek kao prvi Slovenac blaženik, bl. Ceferino Gimenez Malla mučenik iz Španjolske kao prvi Rom blaženik, sv. Juan Diego, prvi Indijanac proglašen svetim.

Izvor: www.sv-ilija-metkovic.com